Arheobotanička bašta u Muzeju Vojvodine: Šumska jagoda (Fragaria vesca L.)

by | Sep 12, 2013 | Arheobotanička bašta Muzeja Vojvodine

Zrele, sitne i okrugle jagode su najprijatnije i najzdravije voće. Po svojoj finoj aromi jagoda se izdvaja od ostalog šumskog voća. Tu njenu osobinu su znali da cene i naši praistorijski preci. Nalazi šumske jagode u Vojvodini su dokumentovani na skoro svim...

Arheobotanička bašta u Muzeju Vojvodine: Jednozrna pšenica (Triticum monococcum L.)

by | Sep 12, 2013 | Arheobotanička bašta Muzeja Vojvodine

Jednozrna pšenica (Triticum monococcum L.) spada, zajedno sa ječmom i dvozrnom pšenicom, među najstarije žitarice koje su uzgajane na Bliskom istoku u mlađem kamenom dobu, pre oko 10.000 godina. U lesnom regionu Vojvodine uzgajaju je stanovnici prvih ratarskih naselja...

Arheobotanička bašta u Muzeju Vojvodine: Ljoskavac (Physalis alkekengi L.)

by | Sep 12, 2013 | Arheobotanička bašta Muzeja Vojvodine

Ova višegodišnja zeljasta biljka, visoka oko pola metra, još uvek je veoma rasprostranjena u Vojvodini, ali se danas malo koristi za ishranu. Plod je vrlo lepa loptasta, sočna i sjajna bobica narandžastocrvene boje, veličine krupne trešnje. Ona je umotana u...

Arheobotanička bašta u Muzeju Vojvodine: Dvozrna pšenica (Triticum dicoccon Schrank L.)

by | Sep 12, 2013 | Arheobotanička bašta Muzeja Vojvodine

Prevod egipatskog recepta testa za utvrđivanje trudnoće, odnosno testa za utvrđivanje steriliteta (Veliki medicinski berlinski papirus; napisan oko 1250. g. p. n. e.) glasi:Drugi način za utvrđivanje činjenice da li je žena noseća [ili] nije noseća: ječam, dvozrnu...

Arheobotanička bašta u Muzeju Vojvodine: Divlji grašak

by | Sep 12, 2013 | Arheobotanička bašta Muzeja Vojvodine

Princ je uze za svoju nevestu, jer se uveri da je od kraljevskog roda, a zrno graška su izložili u muzeju, gde se i danas može videti, ukoliko ga neko nije ukrao.”Princeza na zrnu graška”, Hans Kristijan AndersenaSamo na osnovu ove rečenice se može...

Arheobotanička bašta u Muzeju Vojvodine: Divlji hmelj (Humulus lupulus L.)

by | Sep 12, 2013 | Arheobotanička bašta Muzeja Vojvodine

Hmelj je dugovečna divlja povijuša koja raste i do šest metara u visinu. Tankom, vijugavom i hrapavom stabljikom se penje po plotovima, grmlju, ali i drugom, jačem bilju. Vrhovi mladih stabljika se ponekad isprepliću i uvijaju u smeru kazaljke na satu jedan oko...